knezmihailova

knezmihailovaCincarska zajednica u Srbiji je malobrojna ima svega 243 pripadnika, odnosno toliko ih se na poslednjem Popisu stanovništva izjasnilo da su cincarskog porekla. U prošlosti zajedno sa Srbima gradili su privredu, trgovinu, građansko društvo, vojevali su zajedno, gradili državu i kulturu. Spisak viđenijih Cincara je podugačak, a tragovi njihove kulture i dostignuća utkani su u našoj arhitekturi, umetnosti, književnosti, nauci, političkoj kulturi.

Tih 243 Cincara i Cincarki osnovalo je Udruženje srpsko-cincarskog prijateljstva “Lunjina” i odlučilo da se stara o cincarskom nasleđu, kulturi i jeziku. Da bi to uradili, odnosno da bi stekli institucionalno priznanje identiteta, kako je zakonom propisano, pre četiri godine su podneli zahtev da formiraju Nacionalni savet cincarske nacionalne manjine. U nadležnom Ministarstvu je rečeno da to nije moguće jer ih nema 300 (tri stotine) kako je naknadno i propisano članom 44. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Zašto je mera ostvarivanja prava na zaštitu viševekovne kulture i nasleđa, očuvanja jezika i identiteta baš 300 nije poznato. Bilo kako bilo Upravni sud je poništio rešenje nadležnog Ministarstva ukazujući mu na to da BROJ pripadnika nacionalne manjine ne može biti jedini i isključiv kriterijum za priznavanje prava na zaštitu i očuvanje njihovog identiteta. Istog stava je bio i Zaštitnik građana naglasivši da je mali broj pripadnika nacionalne manjine znak njihove ranjivosti i da im upravo zbog toga treba pružiti posebne uslove za očuvanje identiteta. Rešenje nadležnog Ministarstva je poništeno, ali njegove posledice nisu. Cincarima nije na zakonom propisan način priznat identitet i nije im omogućeno da formiraju “manjinsku samoupravu”. To što ih priznaje istorija, kultura, čaršija, činjenice, razboriti ljudi, najzad i Upravni sud i Ombudsman nije dovoljno za državnu upravu koja lošim zakonima koje, uprkos tome što je njihova rešenja osporavao Ustavni sud, a u praksi izazivaju brojne probleme, pojedini uporno proglašavaju najvišim standardima zaštite prava nacionalnih manjina, i još gorom njihovom primenom, skoro dve decenije propušta priliku da valjano upravlja multietničnosti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *